|
2.1 -
O internetu
2.1.1
Šta je
to internet
2.1.2
Šta sve
možete raditi na internetu
2.1.3
Kako se
povezati na internet
2.1.4
Kako radi
internet
2.1.5
Načini
povezivanja na internet
2.1.6
Vaš vodič
kroz internet DrenikNet
2.1.7
Predstavite
se na internetu
2.2 - Arhitektura interneta
2.2.1 Protokoli
2.2.2
TCP/IP
protokol
2.2.3
Internet
posrednici i klijenti
2.2.4
Internet
adrese
2.2.4.1 IP
adrese
2.2.4.2 Dodela
IP adresa
2.2.4.3 DNS
2.2.4.4 Statička
IP adresa
2.2.4.5 Dinamička
IP adresa
2.2.5
Portovi
2.2.6
Simboličke
adrese - Domeni
2.2.7
URL
2.3 - Sigurnost i privatnost
na internetu
2.3.1
Korisnički
nalog i lozinka
2.3.2
Ukoliko
vam neko uzme lozinku...
2.3.3
Vaša
privatnost
2.3.4
Cookie
2.3.5
Privatnost
e-maila
2.3.6
Kriptovanje
e-maila
2.3.7
Identitet
e-maila
2.3.8
Spam
2.3.9
Kako
se zaštiti od spam-a
2.4 - Internet trgovina
2.4.1
Sigurni web
- kodiranje internet strana
|
 |
|
Sigurnost i privatnost na internetu
Kako da se kvalitetno zaštitite, i koje su to sve opasnosti koje
vrebaju na internetu
Svedoci smo velike ekspanzije interneta u poslednjih nekoliko godina.
Internet kao sredstvo globalne komunikacije predstavlja za nas novo
sredstvo brze i sigurne komunikacije među ljudima. Zbog globalizacije
interneta postoje vrlo škrti zakoni koji regulišu sve veći broj prekršaja
osnovnog kodexa interneta, kao i nemogućnost zakona jedne države da
aktivno sankcionišu zloupotrebe iz drugih država. Zbog velikog broja
korisnika interneta, i velikog broja država koje učestvuju u njemu,
skoro je nemoguće određenu osobu "uhvatiti" i kazniti na
internetu. Mnoge vlade su donele zakone koji važe samo u njihovim
zemljama, međutim još uvek je veliki broj država koje nisu
svesne mogućnosti interneta i svih njegovih tamnih strana .
Donošenje ovakvih zakona i pravila nije nimalo lak zadatak, u nekim državama
čak i nerešiv. To je osnovni razlog pojave velikog broja hakera.
Internet je takoreći javna svojina koju koristi ogroman broj korisnika
širom sveta. Ljudi koji poznaju internet podrobnije i koji znaju kako
da zloupotrebe njegove kvalitete nazivaju se hakeri. U našoj zemlji, sećate
se, postojala je grupa mladih ljudi koja je sebe nazivala "Crna
Ruka". Delovala je za vreme bombardovanja naše zemlje sa ciljem da
pokaže pravu istinu o stanju u Jugoslaviji. Od takvih organizacija teško
se možete odbraniti, međutim na našu sreću takvih organizacija je
malo i one uglavnom ne diraju kranjeg korisnika. Postoje i takozvani
"hakeri" koji se u kompjuterskom svetu nazivaju
"lameri" koji ne zanju mnogo o kompjuterima već poseduju
ograničeno znanje. Kao krajnjeg korisnika, vas treba da interesuje zaštita
od njih. Zaštita je relativno jednostavna. Sve što treba da uradite
jeste da poštujete određena pravila koje ćemo ovde navesti.
Vrati
se na pocetak
2.3.1 Korički nalog i lozinka
Šta je to korisnički nalog, čemu on služi, šta je to lozinka /
šifra i čemu ona služi?
Korisnički nalog i korisnička lozinka idu uvek u paru. To je način
na koji vas vaš internet posrednik (DrenikNet) prepoznaje .
Bez korisničke lozinke svako bi mogao da se uloguje kao vi i da troši
vaše dragoceno internet vreme. Iz tog razloga mi vam preporučujemo da
vaše lozinke uvek budu kombinacija slova i brojeva, koje ne podsećaju
na imena vaših ukućana ili prijatelja, kao i da brojevi koje koristie
nikako ne budu datumi vaših rođendana, ili godišnjica. Najčešća
greška koju "novopečeni" korisnik može da napravi jeste da
u samom početku postavi "slabu" lozinku koju je lako
pretpostaviti. Dakle lozinku treba pažljivo odabrati, i pre svega
pamtiti. Nije dobro da lozinka bude napisana tamo gde neko
može da je pročita, slučajno ili namerno, potpuno je svejedno.
Dakle primeri "sigurnih" lozinki su :
.L2a%k!- p!jA0fR4
,g$%0Alz l@0a<jS0
.l$9AkgP -@9Ake9#a
Primeri "loših" lozinki :
test123 12345678
dejan63 danica99
99marija sexsex
komarac
Većina korisnika ne može da zapamti kombinaciju slova, znakova i
brojeva koje smo naveli . Savetujemo vam da pokušate da zapamtite
raspored tastera na tastaturi. Ukoliko je i to preteško, probajte
barem da kombinujete slova i brojeve nekim nasumičnim redosledom,
recimo možete zameniti slovo E sa brojem 3 ili recimo slovo O sa brojem
0 ili možda slovo I sa brojem 1. Najbolje kombinacije su mala i velika
slova brojevi i znakovi. Nemojte koristiti Space (prazan prostor)
u lozinki, neki serveri ne umeju da se snađu sa tim. Takođe nemojte
koristiti šifre koje smo gore naveli.
Vrati
se na pocetak
2.3.2 Šta ukoliko vam neko otkrije lozinku?
Ukoliko neka osoba uspe da sazna vašu lozinku može trošiti vaše
dragoceno internet vreme, čitati vaš email, slati email u vaše ime,
videti vaše lične podatke sa servera i još mnogo toga. Ako primetite
da se vaše internet vreme smanjuje ili primetite da na listi brojeva
telefona sa kojih je pristupano vašem nalogu postje i drugi telefoni
osim vašeg potrebni je da odmah promenite vašu lozinku, potom pozovete
tehničku podršku DrenikNeta i obavestite nas o tome.
Vrati
se na pocetak
Šta ukoliko zaboravite vašu lozinku?
Ukoliko zaboravite vašu lozinku problem je lako rešiv. Pozovite tehničku
podršku DrenikNet-a, ostavite nam vaše podatke da bi smo utvrdili da
ste to zaista vi, i vaša lozinka će ubrzo biti promenjena.
Vrati
se na pocetak
2.3.3 Vaša privatnost na internetu
Postoje mnoge web prezentacije (sajtovi) koji traže da se registrujete
(unesete vaše podatke) da bi ste mogli da koristite njihove servise. Na
takvim sajtovima se prikupljaju podaci o svim korisnicima njihovih
usluga, koji se kasnije mogu koristiti za slanje nedozvoljenih SPAM
poruka koje vi niste želeli da dobijate. Te email poruke uglavno sadrže
reklamni materijal raličitih firmi i kompanija, uglavnom
tekstualnog sadržaja. Međutim, te servere mogu napasti i hakeri koji kasnije mogu
te vaše podatke bez vašeg znanja da distribuiraju u njihove svrhe.
Stoga vodite računa kome ostavljate vaše podatke.
Vrati
se na pocetak
2.3.4 Cookie
Mnoge web prezentacije uzimaju od vas informacije putem cookie sistema a
da vi niste ni svesni toga. Najbolji način zaštite od ove vrste
prikupljanja informacija je da jednostavno disable-ujete (isključite)
cookie opcije iz vašeg omiljenog web browsera. Cookie je mala datoteka
koji web prezentacija koju posećujete kreira na vašem hard disku i ti
podaci se vraćaju serveru kad ponovo posetite web stranicu. Na ovaj način
neke web prezentacije prikupljaju informacije o tome koliko puta posećujete
tu prezentaciju i neke osnovne informacije o vašem računaru. Ovo je
prilično bezazlen proces, međutim ukoliko želite da ga onesposobite
(disable-ujete) to ne predstavlja veliki problem.
Vrati
se na pocetak
2.3.5 Privatnost email-a
Osigurajte se od neovlašćenog čitanja vaše elektronske pošte
Kada šaljete vaš email on je u čistoj tekstualnoj formi i možete ga
porediti sa najobičnijom razglednicom koja je, dok putuje do svog odredišta
dostupna svakome ko ima određen pristup sistemima ili
prisluškuje sadržaj paketa koji komuniciraju izmežu vas i odredišta
kojem je namenjen email. Međutim ljudi koji žele da čitaju tuđi mail
nisu u mogućnosti da filtriraju kvalitetno pakete koji idu od vašeg
servera do odredišta, tako da su primorani da čitaju i veliku količinu
ostalog mail-a koji prolazi tim putem, cifre su ogromne kad uzmete u
obzir da na internetu dnevno bude poslato preko 5.000.000.000 email
poruka. Impresivna cifra, zar ne? Obični korisnici ne bi trebali da
brinu o tome, s obzirom da većina poruka ne sadrži podatke
interesantne potencijalnim hakerima. U svakom slučaju nemojte
slati poverljive informacije putem običnog email-a. Isto kao što ne
biste slali broj vašeg bankovnog računa na razglednici.
Vrati
se na pocetak
2.3.6 Kriptovanje vašeg emaila
Kriptovanje ili kodiranje vašeg email-a slikovito se može prikazati
kao da uzmete i vašu razglednicu stavite u koverat i zatim koverat zapečatite.
Za ovu vrstu email poruka biće vam potreban poseban program (PGP pretty
good privacy) koji kodira vaš email, a zatim ga potpiše vašim
potpisom. Takve email poruke možete da pročitate samo ukoliko
posedujete ključ koji vam je poslala osoba koja vam je slala i
kriptovani email. Zanči takvu poruku je skoro nemoguće pročitati bez
određenog ključa koji u ovom slučaju posedujete samo vi i vaš
prijatelj koji šalje poruku.
Vrati
se na pocetak
2.3.7 Identitet e-maila - Fake mail
Kako osigurati identitet vašeg maila
Internet je na svom početku bio krajnje jednostavna mala mreža koja je
služila za jednostavnu razmenu poruka i datoteka. Tada se nije ni
pretpostavljalo da ta mreža može doživeti ovakvu expanziju kao što
je to slučaj danas. Zbog brzog rasta interneta kao globalne svetske mreže,
neki protokoli su ostali na vrlo jednostavnom nivou, i na taj način
ostali su prilično nesigurni u današnje vreme. Takav je i slučaj sa
SMTP protokolom (e-mail protokolom).
Danas postoje mogućnosti da klijent koji se obraća internet posredniku
i njegovom servisu za slanje e-maila, "fejkuje" ili sakrije
svoj pravi identet i umesto njega postavi identitet drugok klijenta
(korisnika). Ovo se naziva "fake mail" eng. lažni email. Ovo
je je u poslednje vreme učestao način distribuiranja različitih
virusa, crva, trojanaca i ostalih programa koji vam mogu nauditi na
različite načine ukoliko naravno otvorite (startujete) datoteku.
Ukoliko ste osoba koja se bavi biznisom ili vam je slanje datoteka putem
interneta neophodno, postoji rešenje za vas. VeriSign je
internacionalna kompanija koja vam naplaćuje na godišnjem nivou svoje
usluge digitalnog potpisa. Verovatno se već pitate o čemu je zapravo
reč. Radi se o velikoj bazi korisnika koji kod ove kompanije
imaju registrovan svoj digitalni potpis i ova kompanija vam praktično
garantuje da je mail poslat
sa ovim potpisom zaista vaš. Na ovaj način obezbeđujete vaš
identitet na internetu.Osoba koja želi da vas proveri jednostavno
ode na sajt VeriSign-a i proveri vaše prisustvo u bazi (što je dovoljno uraditi
samo jednom). Posle ovakve provere vi jednostavno možete razmenjivati fajlove sa
prijateljima, jer ste ovaj put sigurni da su to baš oni. Naravno, uvek
postoji šansa da su i vaši prijatelji zaraženi virusom, tako da pre
svakog otvaranja "sumnjivih" email poruka startujete vaš
anti-virus software i proverite datoteku temeljno.
Vrati
se na pocetak
2.3.8 SPAM
Šta je to spam?
Zbog velike ekspanzije interneta i velikog broja korisnika, neko
se setio da toj populaciji nametne određeni vid reklamiranja u vidu
masovnog slanja e-mail poruka. Definicija spam-a je upravo to: velika
količina mail poruka poslata na veliki broj različitih email adresa
bez dozvole krajnjeg korisnika koji prima spam mail. Spam je takođe
poznat i kao "junk" ili email đubre.
Ovaj vid reklamiranja je postao vrlo unosan, tako da određene firme
nude svoje usluge ovog tipa firmama i pojedincima. U mnogim državama je
ovaj vid reklamiranja zabranjen i strogo kažnjiv. Da bi ti ljudi (u
daljem tekstu ćemo ih spameri) uspeli da zaobiđu
"ruke zakona" oni primenjuju tehnike "fake mail-a"
tako da im je relativno teško ući u trag. Internet posrednici su u
mogućnosti da ovaj vid "reklamiranja" spreče. Ukoliko se
vama desi da pocnete da dobijate česte email poruke koje reklamiraju
različite proizvode, a pritom su pošiljaoci tih poruka nepoznati ili
se smenjuju često, očigledno je da ste na njihovoj spam listi. Da bi
ste se rešili ovog problema postoje razna rešenja. Najbolje rešenje
je da pozovete tehničku podrku DrenikNeta i prijavite problem.
Vrati
se na pocetak
2.3.9 Kako se zaštiti od spamera i spam poruka?
Verovatno se pitate kako spameri uspeju da pronađu baš vašu email
adresu? Pre nego što dalje nastavite sa čitanjem pogledajte deo našeg
teksta o Cookie-ima. Jedan način preuzimanja vaše email adrese može se
obaviti i vašim jednostavnim posećivanjem neke web prezentacije. Drugi
način je kada posetite neku prezentaciju koja traži da ostavite
podatke uključujući i vašu email adresu kako bi server kasnije mogao
da vas obavesti o novostima, ili da vas jednostavno obavesti koji je vaš
broj ukoliko ste se prijavili na neku nagradnu igru. To su načini na
koje se načešće pribavljaju email adrese. Postoji i mogućnost da
ukoliko pošaljete neku email poruku na news grupe , gde svako može
videti vašu email adresu, i jednostavno je uvrstiti u svoju bazu.
Postoje i drugi načini za prikupljanje email adresa ali oni nisu toliko
standardizovani tako da ih nećemo pominjati u daljem tekstu. Zaključak
je da email ne treba ostavljati na prezentacijama, i da uvek treba imati
barem dve email adrese, jednu koja je vaša stalna "zvanična
" i jednu na nekom od poznatih besplatnih email servisa kao što su
yahoo, hotmail, netscape i drugi. Vašu zvaničnu email adresu koristite
samo za komuniciranje sa vašim prijateljima, a ovu drugu koristite za
formulare i ostale vrste komunikacija sa drugim servisima interneta. Na
taj način umanjićete količine spam poruka ili ih potpuno eliminisati.
Vrati
se na pocetak
|
|